Veljko Maksić, mag.

Veljko Maksić (Vukovar, 1993.) diplomirao je povijest i pedagogiju na osječkom Filozofskom fakultetu. Od 2017. godine sudjeluje na realizaciji projekta Svedoci vremena kojim se istražuje prošlost srpske zajednice na prostoru zapadnog Srijema, kao i na projektu Registar nematerijalne kulturne baštine kojemu je cilj prikupiti nematerijalnu kulturnu baštinu pripadnika srpske zajednice na spomenutom prostoru. Tijekom 2018. godine sudjelovao je u projektu Digitalizacija arhivske građe pravoslavnih crkava, osnovnih škola, kulturnih i sportskih udruženja i pojedinaca. Vanjski je suradnik Filozofskog fakulteta u Osijeku. Autor je više znanstvenih radova i monografija te je sudionik domaćih znanstvenih skupova. Urednik je zbornika Prvi svetski rat na južnoslovenskom prostoru i stvaranje Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca (2021). Uže područje znanstvenog interesa: socijalna historija 18. stoljeća, povijest marginalnih društvenih skupina, ekohistorija te povijest svakodnevnice na prostoru zapadnog Srijema. Dvostruki je dobitnik nagrade za najbolji rad mladih povjesničara iz povijesti Slavonije, Srijema i Baranje (Hrvatski institut za povijest – Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje).

Izbor iz bibliografije:

  1. Maksić, Veljko, “Čimbenici pojave i održivosti hajdučije na slavonsko-srijemskom prostoru tijekom XVIII. stoljeća”, Scrinia slavonica 17 (2017), 73-95.
  2. Maksić, Veljko i Vidović, Nebojša. Prikupljena nematerijalna kulturna baština – opština Trpinja. Vukovar: Zajedničko veće opština, 2018.
  3. Maksić, Veljko. Svedoci vremena – istorijski pregled razvoja sela Vere. Vukovar: Zajedničko veće opština, 2018.
  4. Maksić, Veljko i Vidović, Nebojša. Prikupljena nematerijalna kulturna baština – opština Borovo. Vukovar: Zajedničko veće opština, 2019.
  5. Vidović, Nebojša i Maksić, Veljko. Svedoci vremena – istorijski pregled razvoja sela Klise. Vukovar: Zajedničko veće opština, 2019.
  6. Maksić, Veljko. „Pravoslavno svećenstvo Slavonije i Srijema u borbi s kugom tijekom XVIII. stoljeća“ Scrinia Slavonica 19 (2019), 37-64.
  7. Maksić, Veljko i Vidović, Nebojša. Svedoci vremena – istorijski pregled razvoja sela Ostrova. Vukovar: Zajedničko veće opština, 2020.
  8. Šarčević, Milica; Maksić, Veljko; Vidović, Nebojša. Prikupljena nematerijalna kulturna baština – opština Negoslavci. Vukovar: Zajedničko veće opština, 2020.
  9. Maksić, Veljko. „Vukovarski franjevci u borbi s kugom tijekom XVIII. stoljeća“. U Franjevci u Vukovari. Povijest, duhovnost i baština, uredili Dražen Živić i Ivica Jagodić, 111-135. Vukovar-Zagreb: Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Gradski muzej Vukovar, Državni arhiv u Vukovaru, 2020.
  10. Maksić, Veljko. “Između straha i oholosti – prilog poznavanju mentaliteta Sremaca u vreme epidemije kuge 1795/96. godine”. Ljetopis Srpskog kulturnog društva “Prosvjeta” 24 (2020), 204-224.
  11. Maksić, Veljko. “Mobilizacija školstva – aktivnosti prosvetnih radnika i učenika tokom Prvog svetskog rata u zapadnom Sremu”. U Prvi svetski rat na južnoslovenskom prostoru i stvaranje Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca, uredio Veljko Maksić, 85-124. Vukovar: Srpski kulturni centar, 2021.
  12. Maksić, Veljko. „Čovjek, okoliš, prirodne pojave i kuga u Slavoniji i Srijemu tijekom XVIII. Stoljeća”. Scrinia Slavonica 21 (2021), 117-158.