Korisni sadržaji

Preporučena STRUČNA I znanstvena literatura o bolestima i zdravstvenim krizama u modernoj i suvremenoj povijesti

Kuga

Božić-Bužančić, Danica. „Liječnici, kirurzi, lijekarnici, lijekovi u liječenju kuge u Dalmaciji u XVIII. stoljeću“, Povijesni prilozi, vol. 16 (1997), 135-157.
Buczynski, Alexander. „Kuga, kontumaci i karantena: epidemiološke mjere u Vojnoj krajini u 18. i 19. stoljeću“, Narodna umjetnost, vol. 58 (2021.), 191-208.
Jovanović, Vojislav, ur. Zbornik radova: 200-godišnjica sremske-iriške kuge. Novi Sad: Naučno društvo za istoriju zdravstvene kulture Vojvodine, 1996.
Maksić, Veljko. „Čovjek, okoliš, prirodne pojave i kuga u Slavoniji i Srijemu tijekom XVIII. stoljeća“, Scrinia Slavonica, vol. 21 (2021.), 117-158.
Skenderović, Robert. „Kuga u Požegi i Požeškoj kotlini 1739. godine“, Scrinia Slavonica, vol. 3 (2003.), 157-170.
Skenderović, Robert. „Epidemije kuge u Banskoj Hrvatskoj i Slavoniji krajem 17. i početkom 18. stoljeća kao povod za početak organiziranja javnozdravstvenoga sustava“, Povijesni prilozi, vol. 40, br. 60 (2021.), 77-95.
Tomasović, Marinko, ur. Kuga u Makarskoj i Primorju 1815. Zbornik radova sa znanstvenog skupa održanog od 2. do 4. prosinca 2015. u Makarskoj, Makarska: Gradski muzej Makarska, 2017.

Kolera

Buklijaš, Tatjana. „Kolera: “nova” bolest u doba revolucija“, Hrvatska revija, vol. 3 (2003.), 90-93.
Delaporte, François. Disease and Civilization: The Cholera in Paris, 1832, Cambridge, Massachusetts: MIT Press, 1986.
Despot, Igor. „Kolera u Banskoj Hrvatskoj 1913. godine – mjere državne vlasti u prevenciji i suzbijanju epidemije“, Radovi Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, vol. 45 (2013.), 59-70.
Echenberg, Myron. Africa in the Time of Cholera: A History of Pandemics from 1817 to the Present, New York: Cambridge University Press, 2011.
Evans, Richard J. „Epidemics and Revolutions: Cholera in Nineteenth-Century Europe“, Past & Present (1988.), vol. 120, 123–146.
Evans, Richard J. Death in Hamburg: Society and Politics in the Cholera Years, 1830-1910, Oxford: Oxford University Press, 1987.
Fithian Stevens, Donald. Mexico in the Time of Cholera, Albuquerque: University of New Mexico Press, 2019.
Hamlin, Christopher. Cholera: The Biography, Oxford: Oxford University Press, 2009.
Ipšić, Irena. „Demografske i društveno-gospodarske posljedice epidemije kolere – primjer epidemije u Drenovcima 1873. godine“, Scrinia Slavonica, vol. 10 (2010.), 527-545.
Johnson, Steven Berlin. The Ghost Map: The Story of London’s Most Terrifying Epidemic – and How it Changed Science, Cities and the Modern World, New York: Riverhead Books, 2006.
Katušić, Maja. Puljizević, Kristina, „Da cholera morbus – epidemije kolere i protuepidemijske mjere u Dalmaciji 30-ih i 40-ih godina 19. stoljeća“, Povijesni prilozi, vol. vol. 40, br. 60 (2021.), 97-128.
Kolić, Iva. „Epidemija kolere u Kanfanaru 1855.“, u: Crtice iz povijesti Kanfanarštine, ur. Darko Komšo, Ante Matan, Marko Jelenić, Kanfanar: Općina Kanfanar – Udruga Dvegrajci, 2018., 177-188.
Mesić, Hrvoje, Sablić Tomić, Helena. „Mjere u prevenciji i suzbijanju kolere u Osijeku krajem 19. stoljeća: antropološki pristup“, u: Šokačka rič 18. Slavonski dijalekt i digitalna humanistika. Zbornik radova Znanstvenoga skupa Slavonski dijalekt s međunarodnim sudjelovanjem, održanoga u Vinkovcima 6. studenoga 2020., ur. Anica Bilić, Vinkovci: Zajednica amaterskih kulturno-umjetničkih djelatnosti Vukovarsko-srijemske županije, 2021., 7-56.
Mišur, Ivo, Buterin, Toni, Muzur, Amir, Doričić, Robert, „Vježbanje života i smrti: nove spoznaje o epidemiji kolere u Rijeci 1886.“, Radovi Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, vol. 53, br. 1 (2021.), 179-198.
Morris, Robert John. Cholera 1832: The Social Response to An Epidemic, New York: Holmes & Meier, 1976.
Rosenberg, Charles E. The Cholera Years: The United States in 1832, 1849, and 1866, Chicago: Chicago University Press, 1987.

Španjolska gripa

Anušić, Nikola. U sjeni Velikoga rata: pandemija španjolske gripe 1918.-1919. u sjevernoj Hrvatskoj. Metodološki izazovi demografske analize, Zagreb: Srednja Europa, 2015.
Balen, Ivica, Jandrić Balen, Marica. „Zdravstvene i socijalne prilike u Brodu na Savi za vrijeme Prvog svjetskog rata“, Acta medico-historica Adriatica, vol. 13, br. 1 (2015.), 9-20.
Barry, John M. The Great Influenza: The Story of the Deadliest Plague in History, New York: Penguin Books, 2005.
Basco, Sergi, Domènech, Jordi, R. Rosés, Joan. Pandemics, Economics and Inequality: Lessons from the Spanish Flue, London: Palgrave Macmillan, 2022.
Breitnauer, Jaime. The Spanish Flu Epidemic and Its Influence on History: Stories from the 1918–1920 Global Flu Pandemic, Yorkshire: Pen and Sword Books Ltd, 2019.
Doričić, Robert, Buterin, Toni, Eterović, Igor, Muzur, Amir, „Rijeka and Its Surroundings in 1918-1919: The Public Impact and the Image of the Epidemic“, History in Flux, vol. 1 (2019.), 123-133.
Echeverri, Beatriz. „Spanish influenza seen from Spain“, u: The Spanish Influenza Pandemic of 1918 – 19, ur. Howard Phillips, David Killingray, New Perspectives: London 2003., 173. – 190.
Hutinec, Goran. „Odjeci epidemije ‘španjolske gripe’ 1918. godine u hrvatskoj javnosti“, Radovi Zavoda za hrvatsku povijest, vol. 38 (2006), 227. – 242.
Huzjan, Vladimir, Benko, Goran. „The Spanish flu and other causes of death in Varaždin from 1918 to 1920“, Radovi Zavoda za znanstveni rad Varaždin, vol. 31 (2020.), 189-216.
Milovan Delić, Iva. „Vijesti o španjolskoj gripi u puljskom dnevniku Hrvatski list“, Tabula, vol. 12 (2014.), 173-182.
Milovan Delić, Iva. „Španjolska gripa 1918.-1919. u Puli: urbana slika pandemije“, Historijski zbornik, vol. 73, br. 2 (2020), 313-331.
Spinney, Laura. Blijedi jahač: kako je španjolska gripa 1918. promijenila svijet, Zagreb: VBZ, 2019.
Vonić, Maja. „Španjolska gripa u Osijeku 1918.“. Scrinia Slavonica, vol. 14 (2014.), 217-234.

Velike boginje

Behbehani, A. M. „The smallpox story: life and death of an old disease“, Microbiological Reviews 47(4) (1983), 455-509.
Cigui, Rino. „’MORBUS SEU CAUSA MORTIS’ Alcune considerazioni sulle malattie e forme di contagio in Istria nella prima metà del XIX secolo“, Atti, vol. XXXIII, br. 1 (2003.), 483-516
Cigui, Rino. „Il vaiolo in alcune località dell’Istria nord-occidentale nell’inverno 1918-1919“, Quaderni, vol. XXXII, br. 1 (2021.), 42-65.
Fenn, Elizabeth A. Pox Americana: The Great Smallpox Epidemic of 1775–82, New York: Hill and Wang, 2001.
Hopkins, Donald R. The Greatest Killer: Smallpox in History, Chicago: University of Chicago Press, 2002.
Koplow, David A. Smallpox: The Fight to Eradicate a Global Scourge, Berkeley: University of California Press, 2003.
Kotar, S. L., J. E. Gessler. Smallpox: A History, Jefferson: McFarland, 2013.
Riedel, Stefan. „Edward Jenner and the history of smallpox and vaccination“, Proceedings (Baylor University. Medical Center), vol. 18, br. 1 (2005), 21-25.
Thèves, Catherine, Crubézy, Eric, Biagini, Philippe. „History of Smallpox and Its Spread in Human Populations“, Microbiology Spectrum, vol. 4, br. 4, 2016.
Vučetić, Radina. Nevidljivi neprijatelj: Variola vera 1972, Beograd: Službeni glasnik, 2022.
Williams, Gareth. Angel of Death: The Story of Smallpox, Palgrave Macmillan, 2010.

COVID-19

Bacon, A. M., Krupić, D., Caki, N., Corr, P. J. „Emotional and behavioural responses to Covid-19: Explanations from three key models of personality“, European Psychologist, 22(4) (2021), 334-347.
Birchall, Clare, Knight, Peter. Conspiracy Theories in the Time of Covid-19, Routledge, 2022.
Caki, N., Krupić, D., & Corr, P. J. „Psychosocial effects of the COVID-19 pandemic“, u: The societal impacts of COVID-19: A transnational perspective, ur. V. Bozkurt, G. Dawes, H. Gulerce, P. Westenbroek, Istanbul: Istanbul University Press, 2021., 63-78.
Charteris-Black, Jonathan. Metaphor of Coronavirus: Invisible Enemy or Zombie Apocalypse? Cham, Springer International Publishing / Imprint: Palgrave Macmillan, 2021.
Jurić, Hrvoje. Pandemija kao simptom, Zagreb: DAF, 2021.
Pence, Gregory E. Pandemic Bioethics, Peterborough: Broadview Press, 2021.
Salecl, Renata. Čovjek je čovjeku virus, prevela Anita Peti-Stantić, Zagreb: Naklada Ljevak, 2021.
Semino, Elena. „’Not Soldier but Fire-fighers’ – Metaphors and Covid-19‟, Health Communication, vol. 36, br. 1 (2021.), 50-58.
Štrkalj Despot, Kristina. Ostroški Anić, Ana. „A War on War Metaphor: Metaphorical Framing in Croatian Discourse on Covid-19‟, Rasprave: Časopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, vol. 47., br. 1 (2021.), 173-208.
Žižek, Slavoj. Pandemic! COVID-19 Shakes the World, New York – London: OR Books, 2020.

Općenito o zdravstvenim krizama kroz povijest

Barišić, Jelena. „Utjecaj bolesti na povijest – primjer epidemija“. Časopis za primijenjene zdravstvene znanosti, vol. 5, br. 2 (2019.), 225-236.
Cartwright, Frederick F. Biddiss, Michael. Bolest i povijest, prevela Lucija Horvat, Zagreb: Naklada Ljevak, 2006.
Espinosa, Mariola. Epidemic Invasions: Yellow Fever and the Limits of Cuban Independence, 1878-1930, Chicago: University of Chicago Press, 2009.
Hays, Jo N. Epidemics and Pandemics: Their Impacts on Human History, Santa Barbara: ABC-CLIO, 2005.
Kohn, George C. Encyclopedia of Plague and Pestilence: From Ancient Times to the Present, New York: Facts on File, Inc., 2008.
Kuhar, Martin. Fatović-Ferenčić, Stella. „Pobjede i porazi: borbe s pandemijama virusnih bolesti tijekom posljednjih stotinu godina“, Liječnički vjesnik vol. 142, br. 3-4 (2020.), 107-113.
Loomis, Joshua. Epidemics: The Impact of Germs and Their Power over Humanity, Santa Barbara: Praeger, 2018.
McNeill, William H. Plagues and Peoples – Central Role Infectious Disease Plays in World History, New York: Anchor Books, 1998.
Pálvölgyi, Balázs. „Pozitivan utjecaj smrtonosnih pandemija na razvoj državne uprave u Mađarskoj od 1867. do 1914.“, Acta medico-historica Adriatica: AMHA, vol. 11, br. 2 (2013.), 213-222.
Petrić, Hrvoje. „Epidemija i pandemija u hrvatskim zemljama do pandemije španjolske gripe (sažeti prikaz)“, Hrvatska revija, vol. 2 (2020.), 24-26.
Puljizević, Kristina. „Managing the Epidemics in 19th Century Dalmatia: From Fatherly Monarch to Scientific Grounds“, Historical Social Research, Supplement, vol. 33 (2021.), 79-99.
Ristović, Milan, ur. Svakodnevica i društveni odgovori na epidemijske krize 1914-2020, Beograd: Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu, 2022.
Turk, Zvonimir. „Čuvajte se influenze: ruska gripa na području Župe sv. Marka u Selnici‟, u: Vremena kriza u povijesti Međimurja, ur. Zoran Turk, Anđelko Vlašić, Čakovec i Mursko Središće: Ogranak Matice hrvatske u Čakovcu, Centar za istraživanje Međimurja, 2022.
Watts, Sheldon. Epidemics and History: Disease, Power and Imperialism, New Haven: Yale University Press, 1997.

Ostalo

Bjørkdahl, Kristian, Carlsen, Benedicte (ur.). Pandemics, Publics, and Politics – Staging Responses to Public Health Crises, Singapur: Palgrave Pivot, 2019.
Daschuk, James. Clearing the Plains: Disease, Politics of Starvation, and the Loss of Aboriginal Life, Regina: University of Regina Press, 2013.
Dugac, Željko. Kako biti čist i zdrav: Zdravstveno prosvjećivanje u međuratnoj Hrvatskoj, Zagreb: Srednja Europa, 2010.
Dugački, Vladimir. „Razvoj zdravstvenih ustanova u Hrvatskoj do Prvoga svjetskog rata“, Medicus, vol. 16, br. 2 (2007.), Hipertenzija, 251-255.
Dugački, Vlatka. Regan, Krešimir. „Povijest zdravstvene skrbi i razvoja zdravstvenih ustanova na hrvatskom prostoru“, Studia lexicographica: časopis za leksikografiju i enciklopedistiku, vol. 13 (2019.), 35-74.
Čandrlić, Slavko. „Pravna regulacija cijepljenja u Slavoniji u prvoj polovici 19. stoljeća“, Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, vol. 44, br. 2 (2023.), 399-410.
Fatović-Ferenčić, Stella. „“Society as an Organism:” Metaphor as Departure Point of Andrija Štampar’s Health Ideology“, Croatian Medical Journal, vol. 49, br. 6 (2008.), 709-719.
Hardy, Anne. The Epidemic Streets: Infectious Diseases and the Rise of Preventive Medicine 1856–1900, Oxford: Oxford University Press, 1993.
Horbec, Ivana. Zdravlje naroda – bogatstvo države. Prosvijećeni apsolutizam i počeci sustava javnoga zdravstva u Hrvatskoj, Zagreb: Hrvatski institut za povijest, 2015.
Packard, Randall M. The Making of a Tropical Disease: A Short History of Malaria, Baltimore: Johns Hopkins University Press, 2018.
Pálvölgyi, Balázs. „Pozitivan utjecaj smrtonosnih pandemija na razvoj državne uprave u Mađarskoj od 1867. do 1914.“, Acta medico-historica Adriatica, vol. 11, br. 2 (2013), 213-222.
Rousseau, George S. Gill, Miranda. Haycock, David B. Herwig, Malte, urednici. Framing and Imagining Disease in Cultural History, New York: Palgrave Macmillan, 2003.
Vida Blagojević, Mirjam. „Razvoj epidemiološke službe i javnoga zdravstva u Osijeku od kraja 19. do sredine 20. stoljeća“, Radovi Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, vol. 53 (2021.), 199-219.

Korisni sadržaji

Preporučena STRUČNA I znanstvena literatura o bolestima i zdravstvenim krizama u modernoj i suvremenoj povijesti

BAZE PODATAKA I PROJEKTI POSVEĆENI bolestima i zdravstvenim krizama u modernoj i suvremenoj povijesti