U petak, 11. studenoga 2022., održano je prvo javno predavanje i rasprava u sklopu znanstvenoistraživačkog projekta „Društva i bolesti: odgovori na zdravstvene krize u modernoj i suvremenoj povijesti“. Predavanje pod nazivom „Naređujem u ime naroda! Poslušnost građana RH i svijeta u doba pandemije“ održao je Dino Krupić, docent s Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta iz Osijeka.
Tijekom predavanja predstavljeni su rezultati nekoliko istraživanja koja su nedavno proveli znanstvenici u Hrvatskoj i inozemstvu baveći se pandemijom virusa COVID-19. Pritom se Krupić osvrnuo na globalne odgovore na potonju zdravstvenu krizu, no obrazložio je i razlike koje su uočene među pojedinim državama u pogledu borbe s pandemijom, kao i razlike među društvenim grupama i pojedincima u pogledu stavova prema propisanim epidemiološkim mjerama. Među ostalim stvarima, istaknuto je kako su najliberalnije epidemiološke mjere zabilježene u zemljama kao što su Australija i Kanada, dok su izrazito autoritarne prakse bile prisutne u Indiji, Šri Lanki, Ugandi, Saudijskoj Arabiji, Srbiji i Venezueli. Tijekom istraživanja ustanovljeno je kako je ograničenje slobode kretanja ljudima najčešće predstavljalo problem jer su im takve mjere narušavale uobičajene svakodnevne aktivnosti, no i zato jer su predstavljale potencijalni ekonomski gubitak za pojedince. Brojni su pojedinci teško pristajali na propisane mjere zbog izrazitog osjećaja usamljenosti, dosade, ali i ostalih razloga poput uvjerenja da ih Bog štiti od zaraze. U svakom slučaju, istraživanja su ustanovila da su ljudi bili anksiozniji i depresivniji što su duže ostajali u izolaciji. Također, Krupić je napomenuo kako su se, u prosjeku, emocionalno nestabilni pojedinci manje pridržavali epidemioloških mjera. Referirao se i na jedno slovensko istraživanje koje je pokazalo da su se pojedinci desnijih političkih uvjerenja u manjoj mjeri pridržavali mjera poput održavanja socijalne distance, samoizolacije i cijepljenja. Tipični profil anti-mjeraša kako je istaknuo Krupić, podrazumijeva još neke značajke poput naklonjenosti teorijama zavjere, ekstremnih religioznih uvjerenja, nesklonost suradnji s okolinom itd. Generalno gledajući, zaključak je kako su se u svim zemljama žene više pridržavale aktualnih mjera. Uz problematizaciju izrazito niske procijepljenosti hrvatske populacije (po čemu su stanovnici Hrvatske i susjednih zemalja blizu nekih afričkih zemalja), Krupić je kroz niz isječaka iz internetskih članaka podsjetio na brojne nedosljednosti i apsurde vodećih hrvatskih političara u pogledu provedbe epidemioloških mjera. Nakon predavanja razvila se vrlo živa rasprava vezana uz metodologiju provedenih istraživanja, korelaciju između narušavanja mentalnog zdravlja tijekom pandemije virusa COVID-19 i porasta kažnjivog ponašanja itd.
Sljedeće javno događanje u sklopu projekta planirano je za sredinu prosinca.
Fotografije: Marija Milošević